Značenje i povijest yoge

Da bi dobili jasnu sliku što je purna yoga, treba prije svega objasniti što je yoga – njeno značenje, povijest, puteve i cilj. 

Riječ yoga dolazi iz korijena sanskrtske riječi ''yuj'' (čitaj: ''juđ'') koja označava povezivanje, spajanje. Također znači savez i sjedinjenje. To je istinski savez naše volje s Božjom. Ona označava povezivanje tijela, uma i duše s Bogom. To sjedinjenje individualnog sebe s Bogom ili čistom sviješću oslobađa duh svakog osjećaja odvojenosti, čineći ga slobodnim od iluzija vremena, prostora i uzročnosti. Samo nas naše vlastito neznanje, nesposobnost razlučivanja stvarnog od nestvarnog, spriječava da spoznamo svoju istinsku prirodu. Sve što je stvoreno prožeto je Svevišnjim božanskim duhom (Paramatma ili Bog), čiji je dio i duša (jivatma). Yoga je dobila to ime jer uči kako se jivatma povezuje s Paramatmom, i na taj način osigurava oslobođenje (mokša) iz ciklusa rađanja i umiranja. Kao što dobro izbrušen dijamant ima mnogo ploha, od kojih svaka drugačije reflektira svijetlost, tako i riječ yoga, različite aspekte značenja drugačije reflektira, otkriva različite načine pronalaženja unutrašnjeg mira i sreće. Kathoupanišada opisuje yogu ovako: ''Kada su osjetila, um i intelekt obuzdani-onda, kažu mudri, je postignut najviši nivo. Kontrola nad umom i osjetilima se naziva yoga. Onaj koji to postigne oslobođen je iluzije''.

Yoga se smatra božanskom znanošću života i najvišim kozmičkim načelom. Iako je koljevka yoge Indija, ona ne pripada samo indijcima, već čitavom svijetu. Njeni počeci obavijeni su maglama vremena. Najstariji arheološki dokazi o postojanju yoge pronađeni su na nekoliko kamenih pečata i statua u dolini Inda u predjelima današnjeg Pakistana. Ovi dokazi datiraju iz pre-Vedskog vremena, a neki čak i prije Arijevske civilizacije.

Prema tradicionalnom vjerovanju i spisima, Bog Šiva se smatra izvornim osnivačem yoge, uključujući i asane (položaje tijela). On je kreirao sve asane, te je znanje o yogi prenio na svog prvog učenika, njegovu suprugu Parvati. Rečeno je da je u početku originalno bilo 8.400.000 asana, koje predstavljaju 8.400.000 inkarnacija kroz koje svaka individua treba da prođe prije nego što dostigne oslobođenje iz ciklusa rađanja i umiranja. Ove asane predstavljaju progresivnu evoluciju od primitivnih oblika života do potpuno realiziranog čovjeka. Vjeruje se da se kroz vježbanje asana ta evolucija može znatno ubrzati. Tijekom mnogih prijašnjih tisućljeća znanje o yogi se postepeno gubilo ili je bilo potisnuto u zaborav, tako da su mnoge asane modificirane, a njihov broj je smanjen. Tako se danas zna samo za nekoliko stotina, ili je tek nekolicini osoba poznato, nekoliko tisuća asana. Zahvaljujući božanskoj providnosti, koja se otkrila prosvijetljenim mudracima u dubokoj meditaciji, yoga i danas postoji i uvijek će postojati. Jer ona je svjetlo života, uvijek budna svijest. Ti su prosvijetljeni mudraci istraživali prirodu i svemir uronjeni u duboku meditaciju. Proučavali su  kozmičke i prirodne zakone, spoznavši da je ljudsko tijelo mikrokozmos dio makrokozmosa za kojeg vrijede isti zakoni i pravila. Yoga se spominje u najstarijim duhovnim spisima na svijetu, velikoj zbirci svetih tekstova zvanih Vede-što označava znanje ili sveto učenje. To se sveto učenje naraštajima usmeno prenosilo s učitelja na učenika. Neki su učenici zapisivali mudre riječi učitelja, te ih pretakali u stihove. Tako su se pojavile dvije opsežne epske pjesme – Ramajana, koju je napisao riši Valmiki i Mahabharata, čiji je autor mahariši Vjasa i koja sadrži Bhagavad Gitu, vjerovatno najpoznatiji od svih spisa koji pripadaju tradiciji yoge i najvažniji autoritet u yoga filozofiji.U Giti Bog, inkarniran kao Krišna, podučava ratnika Arjunu yogi. U šestom poglavlju Bhagavad Gite, Šri Krišna objašnjava Arjuni smisao yoge kao oslobađanje od uvjetovanosti (bola i patnje). Šri Krišna tu kaže: ''Kada yogi primjenom yoge ovladava umnim djelatnostima i utemeljuje se u transcendenciji oslobođen svih materijalnih želja-postaje Yukta, onaj koji je u jedinstvu s Bogom. Kao što plamen svijeće na mjestu ne treperi bez vjetra, tako je i yogi koji kontrolira svoj um uvijek postojan. Kada se primjenom yoge potpuno suzdržava od materijalnih djelatnosti yogi dolazi do savršenstva. To savršenstvo je sposobnost yogija da čistim umom vidi Božansko iznutra i uživa i raduje se u sebi. U tom radosnom stanju osjeća beskrajnu sreću, koju spoznaje transcendentalnim osjetilima. Tako utemeljen, nikada se ne odvaja od istine i misli da nema većeg dobitka. Nikada ne sumnja, čak ni usred najvećih teškoća. To je stvarni smisao yoge-potpuna sloboda od svih patnji uzrokovanih materijalnim dodirom''.  Bhagavad Gita daje i druga objašnjenja pojma yoge stavljajući naglasak na Karma yogu (Yoga djelovanja). Rečeno je: ''Vrši svoje propisane aktivnosti, one koje su tvoja prava priroda, to je tvoja dužnost. Ne dopusti da ti plodovi rada budu motiv. Djeluj u skladu s Bogom, oslobođen materijalnih želja. Ne budi uznemiren uspjehom ili neuspjehom. Takav način djelovanja se naziva Yoga''.

Yoga je također opisana i kao mudrost na djelu ili življenje umjereno i harmonično.

''Onaj tko jede previše ili premalo i spava previše ili ne spava dovoljno ne može postati yogi. Onaj tko je umjeren u jedenju, spavanju, uživanju i radu može se putem Yoge osloboditi boli i patnje''.          

Mahariši Vjasa, kojeg još nazivaju i Ved Vjasa, prikupivši vedske zapise, podijelio je Vedu na četiri dijela: Rigvedu, Samavedu, Yađurvedu i Atharvavedu.U Vedama je opisano i objašnjeno jedinstvo tvari i energije, postanak svemira i djelovanje elementarnih sila, filozofske i duhovne rasprave o životu i smrti, o duši i Bogu. One sadrže himne, molitve, mantre i upute za izvođenje obreda. Kako su Vede bile razumljive samo posvećenima,

yogijima, duhovnim učiteljima i mudracima, oni su sastavili prateća objašnjenja i komentare. Najpoznatiji od tih tekstova su Upanišade. Upanišade, koje čine kasniji dio Veda, sadrže filozofske rasprave između učitelja i učenika, te predstavljaju osnovu učenja yoge i filozofije poznate pod nazivom Vedanta. Iz Veda i Upanišada razvilo se šest filozofskih sustava, od kojih su tri izravno povezane sa yogom: vedanta šastra, sankhja šastra i yoga šastra.

U yoga šastri, koju je sastavio, izkoordinirao i sistematizirao riši Patanjali u svom djelu, ''Yoga Sutra'', sastavljenom u 185 stihova u tercama, opisana su načela i tehnike rađa yoge.

U drugom stihu prvog poglavlja Yoga Sutre, Patanjali opisuje Yogu kao ''chitta vritti nirodhah''. Što se može prevesti kao kontroliranje (nirodhah) mentalnih (chitta) promjena (vritti) ili kao ukinuće (nirodhah) fluktuacijama (vritti) svijesti (chitta). Riječ ''chitta'' označava um u svom potpunom značenju sastavljenom od tri kategorije: um (manas), inteligencija (buddhi) i ego (ahamkara). Riječ ''vritti'' dolazi iz  korijena sanskrtske riječi vrit koja označava promjenu. I to u smislu djelovanja, ponašanja, življenja ili stanja uma. Yoga je proces kojim umirujemo nemiran um i usmjeravamo energiju prema konstruktivnim kanalima. Kao što moćna rijeka, ako ju pripitomite nasipima i branama, stvara rezervoar vode i daje snagu za industriju, tako i um, kada je pod kontrolom biva izvorom mira i energije za prosvjetljenje. Iskontrolirati um nije lako, kako je i prikazano u šestom poglavlju Bhagavad Gite u kojem Arjuna pita Krišnu: ''Krišna, proces Yoge koji si mi opisao čini se nepraktičnim. Jer je um nemiran i nepostojan. Um je nemiran, buntovan, tvrdoglav, snažan i svojevoljan. Kontrolirati ga je isto kao kontrolirati vjetar''. Krišna odgovara: ''Obuzdati um je nesumnjivo vrlo teško, ali je moguće prakticiranjem određenog procesa i odvojenošću (vairagya). Osoba neobuzdana uma teško može dostići samospoznaju, ali onaj koji vlada svojim umom i trudi se na odgovarajući način sigurno će postići uspjeh''.